.png)
Može li književnost promijeniti ljude pa tako i svijet?
Započeti ću poznatim citatom Phila Bosmansa:
„Ti ne možeš mijenjati ljude, to mogu samo oni sami!”
Ali književnost je kroz povijest pokazala da su se milijuni ljudi promijenili poradi nekih od velikih književnih djela. Njihove živote nije promijenio autor samog djela, već njegova ideja s kojom su se ljudi poistovjetili ili koja ih je dotakla.
Opet je Bosmans u pravu jer milijuni drugih su pročitali ista djela i to nije nimalo utjecalo na njih. Samo onaj tko se sam poželi promijeniti, potaknut ma čime, taj će to i učiniti. Mislim da želja stoji na početku svake osobne promjene.
Moć zapisane riječi i odgovornost autora
Književnost kao takva ovisi o ideji autora, imamo sasvim čudne, da ne kažem baš ružne, knjige koje su čitane. A imamo prekrasnih priča koje ne nalaze udjela u široj čitateljskoj populaciji. No sve što je netko napisao može u drugome pobuditi neki osjećaj, netko se prepozna u jednoj priči, netko u drugoj, netko u nečem stotom.
Velika je odgovornost na autorima, književnost nosi veliki teret važnosti i odgovornosti za ovaj svijet.
Potrebno je prepoznati moć zapisane riječi, bila ona nečiji citat objavljen na nekoj od društvenih mreža ili autorska pjesma ili prozno djelo, to netko može pročitati i to ga može obeshrabriti ili osokoliti, rasplakati ili razveseliti, učiniti ga manjim ili većim čovjekom...
Tekst kao čuvar povijesti i pokretač promjena
Tekst kao takav je čuvar povijesti, sve znanje koje posjedujemo došlo je do nas zapisano u nekom obliku. Tekst je promijenio svijet. Izumom pisma počelo se sakupljati znanje prijašnjih generacija na kojem se onda gradilo i koje se dalje razvijalo.
Koliko je knjiga, ili na bilo koji način zapisan tekst, bitna pokazala je povijest kod požara u Aleksandrijskoj knjižnici, najvećoj knjižnici tadašnjeg poznatog svijeta. Kažu neki da je taj požar unazadio svijet za barem 500 godina.
Potrebno je shvatiti da književnost nije politika, naravno da postoje i knjige i eseji s političkim temama ali književnost ne može i nije namijenjena da upravlja svijetom, no kad pogledamo bolje, možda jedno književno djelo može više pridonijeti pozitivnom razvoju svijeta nego li najpozitivnije politike.
Kako pametno birati što čitamo u digitalnom dobu?
Ipak vratimo se samoj književnosti. Njena je sveta dužnost oplemeniti svijet i ljude, zato bi trebali pametno birati što čitamo, knjiga i tekstova do danas napisanih ima toliko da ih čovjek uz sav napor ni blizu ne može pročitati sve.
Život je prekratak, a teksta previše, zato ako ne čitate puno, a većina ljudi u ovom brzom svijetu koji je započeo s masovnom upotrebom pametnih telefona smanjila je čitanje općenito, a većina i posve izbacila knjigu kao medij. No ako ćete pročitati makar jednu ili dvije knjige godišnje, pametno izaberite što čitati.
Književno djelo i u eri društvenih mreža i scrolanja još uvijek ima zapaženu ulogu, više su to kratke, zgusnute misli ili kratke forme, ali nije pitanje forme, pitanje je koliko je snažno ono napisano i može li to potaknuti promjenu u nekome, koji će da se vratimo na početak tada, opet sam poželjeti promjenu i realizirati je.
Zaključak: Dakle, možemo mi pričati i pisati što želimo ali samo srce i duboka emocija može dotaknuti srce, stoga sve promjene ovise o jednoj ideji koju je Bosmans nazvao Kulturom srca.
.png&description=Može li književnost promijeniti svijet i ljude? | Dominis){kind=link}