Ranokršćanske bazilike na Jadranu – Bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečina – Skrivena povijest Mediterana

Bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečina: Skrivena povijest ranokršćanskog Jadrana

Povijest je čudesna, a posebno se u njoj ističe povijest Mediterana. Kroz stoljeća, more je bilo najbolji trgovački put, a Mediteran sam centar zbivanja. Upravo zbog toga su uz obalu nastala mnoga fascinantna zdanja. U ranom dobu kršćanstva podignute su brojne bazilike, od kojih se ljepotom i važnošću ističe bazilika sv. Lovre u uvali Lovrečina na otoku Braču.

Lovrečina je smještena na sjevernoj strani otoka Brača, u pitoresknom okruženju između naselja Postira i Pučišća.

Arhitektura bazilike: Što skriva sakralna baština Brača?

U stručnoj knjižici Sakralna baština otoka Brača navodi se detaljan opis ovog lokaliteta:

„Ranokršćanska je crkva u Lovrečini jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, transeptom i nizom sporednih prostorija s obiju strana glavnog broda. Pred zapadnim je pročeljem bilo predvorje zaobljenih krajeva. Taj su neuobičajeni oblik odredile još nam nepoznate liturgijske potrebe, čemu su dokaz zidana klupa za svećenstvo i središnja katedra u njegovu južnom završetku.

 

Sjeverni dio kompleksa služio je za ukope u sarkofazima, dok je sa sjeverne strane glavnog broda postojao niz od triju prostorija, od kojih je središnja imala ulogu krstionice. Danas je nad krsnim zdencem rekonstruiran ciborij od ulomaka pronađenih tijekom istraživanja.

 

Svetište je izvorno bilo popločano kamenim pločama i odijeljeno od broda oltarnom ogradom. U oltarnom grobu (konfesiji) pronađen je kameni kovčežić s relikvijama svetog Lovre. Unutrašnjost crkve krasile su freske tzv. arhitektonskog stila, dok su u krstionici pronađeni tragovi marmoriziranih freski."

Antičko naselje i rimska vila u Lovrečini

Ovaj crkveni kompleks nije bio izoliran. Bio je dio naselja koje se u kasnoj antici razvilo uz vilu kraj morske obale. Ostaci te vile pronađeni su na istočnom rubu uvale, a arheološka iskopavanja sugeriraju da je gotovo cijela uvala Lovrečina u to vrijeme bila urbanizirana.

Osim same bazilike, istraživačica Anna V. u svom znanstvenom radu ističe važnost pronađenih natpisa:

• Nadgrobni natpis Lucija Stacija Venecija: „Ut decet parenti fi(eri) fecit suo L(uci) f(ilius) Venetus. Hic situs est.“ Pretpostavlja se da je on bio vlasnik rano rimske vile.

• Tragičan natpis o djeci: Natpis posvećen Hilarionu i Revokati, bratu i sestri koji su se utopili. „Infelicissimus infantibus (H)ilarioni et Revocate fratribus, qui vixerunt puella an(n)os p(lus) m(inus) VIII, pue(r) an(nos) p(lus) m(inus) III, qui in se in mare perierunt Maximus pos(uit).“

Tijekom poljoprivrednih radova u uvali su pronađeni i brojni drugi grobovi, a u podmorju su vidljivi tragovi rimske arhitekture, vjerojatno ostataka nekadašnjeg pristaništa. Sva istraživanja potvrđuju da je uvala Lovrečina bila živo naselje od kasne antike pa sve do srednjega vijeka.

Turistički potencijal i blagdan sv. Lovre

Danas uvala Lovrečina dočekuje posjetitelje otvorenih ruku, no bazilika većinu godine "zjapi prazna". Oživi tek jednom godišnje, na blagdan sv. Lovre, kada se hodočasnici okupljaju na svetoj misi među povijesnim zidinama.

Pomalo je nepravedno da se ovako dragocjeno zdanje u prekrasnoj uvali ne koristi više kao vrijedna turistička atrakcija. Mnogi posjetitelji koji dođu na Brač i ne znaju za ovo neprocjenjivo blago jer im se rijetko spominje. Lovrečina nije samo plaža – ona je živi spomenik povijesti koji čeka da bude ispričan.

By Dominis