Dan antifašističke borbe: Između prošlosti, ideologije i povijesnih lekcija
22. lipnja u Hrvatskoj se obilježava Dan antifašističke borbe. Inače me malo zanima domaća ideološka politika i smatram je jedino razdorom društva.
Povijest treba staviti tamo gdje joj je mjesto, u prošlost, a trebali bi gledati naprijed. U eri smo umjetne inteligencije, a mnogi su još uvijek u '45-oj.
Nisam tu da raspravljam o politici u tom pogledu, želim vidjeti politiku koja nas vodi ka procvatu, ne samo financijskom i BDP rastu, nego i procvatu društva na svim poljima, zato mislim da bi se mnogo više moralo ulagati u kulturu, ali to je neka druga priča.
Što je Dan antifašističke borbe i kako se obilježava?
Dan antifašističke borbe u nas se obilježava kao sjećanje na osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica pokraj Siska 22. lipnja 1941.
Nešto slično se slavi na razini Europe kao Victory in Europe Day (VE Day) – 8. svibnja, na dan Njemačke kapitulacije.
Pokušati ću biti jasan. Antifašističku borbu smatram pozitivnom poradi toga jer je nasuprot stajalo veliko i moćno zlo. Nije bilo lako u onim vremenima biti protiv te moćne mašinerije.
Povijesni kontekst: Osuda zločina nakon Drugog svjetskog rata
No svakako želim naglasiti da kasnije zločine, učinjene nakon Drugog svjetskog rata u ime navodnog antifašizma, svatko normalan mora osuditi.
Na primjer, Bleiburg – vojnici su bili razoružani, a s njima su bile i tisuće civila. I gotovo svi su pobijeni iz čiste osvete.
Kršenje Haške konvencije iz 1907. godine
Haška konvencija je još 1907. pod vodstvom američkog predsjednika Theodora Roosevelta proglasila prava ratnih zarobljenika:
S ratnim zarobljenicima mora se postupati čovječno.
Zabranjeno je njihovo ubijanje, zlostavljanje ili vrijeđanje.
Njihova osobna imovina (osim oružja, vojne opreme i vojnih dokumenata) treba biti zaštićena.
Država koja ih drži može od njih zahtijevati rad, ali uz određena ograničenja i bez ponižavajućeg postupanja.
Nakon završetka rata zarobljenici trebaju biti vraćeni u svoju zemlju (repatrirani).
Dakle, pravila su se znala, ali ih se nitko nije držao i stoga je, iz jedne dobre i pozitivne ideje, na kraju nastalo stotine stratišta i jama zatrpanih ljudskim tijelima.
A zamislite da su ti ljudi bili iole pametni i humani i ratne zatvorenike čuvali po Haškoj konvenciji – danas bi uživali puno veći ugled. Ovako su, jednako kao i fašisti, krvavih ruku i okaljali su samu ideju antifašizma i u tom vremenu nastale SFRJ.
Želim čestitati svima zajedno sretan Dan antifašističke borbe, sa željom da nikada više ne bude potrebno boriti se protiv ijednog totalitarnog sustava.
By Dominis
